Klub za ekspedicionizam i kulturu
  • Jezik

    • hr
  • ŽIVOTINJSKI SVIJET ARKTIKA I ANTARKTIKE

    Slika 1 – Zanimljivosti o životinjama polarnih krajeva (Izvor: Davor Rostuhar)

    ŽIVOTINJSKE VRSTE ARKTIKA

    Život na Arktiku vrlo je zahtjevan. Surovu klimu tog područja mogu preživjeti samo najsposobnije životinjske vrste. Najveća raznolikost staništa te rasprostranjenost životinjskih vrsta na Arktiku nalaze se na granici leda i mora. Ljeti, kada određeni dijelovi Arktika okopne i tundra procvjeta, dolaze glodavci i ptice koji su hrana većim sisavcima. Ptice i sisavci najbrojniji su kopneni stanovnici Arktika, dok u morskim staništima žive ribe i morski sisavci te povremeno, radi lova, borave ptice i kopneni sisavci. 

    Slika 2 – Životinje Arktika (Izvor: Google)

    Prema podacima Norveškoga polarnog instituta, unutar arktičkoga kruga žive 22 vrste sisavaca. Te 22 vrste zadržavaju se unutar arktičkoga kruga cijele godine, dok neke vrste zimi migriraju u južne, toplije (nepolarne) krajeve. Većina arktičkih sisavaca – kitovi i tuljani – živi u moru. Od 10 vrsta kitova najugroženija je vrsta grenlandski kit, koji jedini ostaje na Arktiku u doba razmnožavanja; ostali kitovi odlaze u toplija mora. Zanimljivo je da grenlandski kit može doživjeti čak 200 godina. Nažalost, ljudi su do prije nekoliko desetljeća toliko lovili tu vrstu da je gotovo istrijebljena. Narval i beluga (bijeli kit) reprezentativne su vrste kitova u polarnim područjima. Beluga je kit upadljivo bijele boje i vrlo društvene naravi, dok je narval poznat i pod imenom “morski jednorog” zbog specifičnog roga koji imaju samo muške jedinke. Uz kitove, ostali su morski sisavci tuljani i morževi te bjelokljuni dupin.  

    Slika 3 – Brkati tuljan (Izvor: Davor Rostuhar)

    Kad je riječ o beskralježnjacima, na Arktiku žive mikroorganizmi, rakovi, mušice, komarci i različiti oblici insekata. Gmazova na Arktiku nema, dok je šumska žaba jedini predstavnik vodozemaca. Šumska žaba preživi zimu u blatu jer se blato ne smrzne tijekom zime, a omogućava žabi disanje preko kože.

    Ptice su većinom selice koje se tu ljeti hrane insektima, čiji broj u zraku dodatno povećava oledba (glacijacija) i vegetacijsko cvjetanje. Pingvina na Arktiku nema, ali zato ovdje žive tankokljune njorke. One nisu vješti letači, ali se pomoću krila vrlo spretno kreću u moru. Većinom se hrane na dubini od 20 do 50 metara ispod površine, a ponekad mogu zaroniti i do 150 metara dubine. Za razliku od njih, arktička čigra vrhunski je letač koji jedanput godišnje napravi krug oko Zemlje. Ljeti živi na Arktiku, a kada početkom rujna zahladi, leti na Antarktiku. Kada se zima vraća na Antarktiku, arktička čigra leti natrag na Arktik.

    Slika 4 – Arktička čigra (Izvor: Davor Rostuhar)

    Tijekom zime vegetacija je polarnih krajeva siromašna. Manji je broj glodavaca i sličnih vrsta koji su hrana mesožderima poput arktičke lisice i vuka. Zimi te vrste postaju čistači, odnosno prate sjevernog medvjeda te jedu ostatke morskih sisavaca. Sjeverni medvjed nalazi se na samom vrhu hranidbenog lanca Arktika. Najčešće se hrani masnoćom koja se nalazi ispod kože tuljana, rjeđe morževima i kitom beluga. Nakon što se nahrani tuljanom, tijelo tuljana ostavi na ledu, što postaje hrana ostalim životinjama – arktičkoj lisici, pticama i drugima. Uloga sjevernog medvjeda veoma je važna u polarnom ekosustavu. Sjeverni medvjed klasificiran je kao morski sisavac jer je odličan plivač te živi na ledu koji pluta Arktičkim oceanom. Otapanjem ledenih površina (morskog leda) stanište se sjevernog medvjeda smanjuje, pa je život toj i drugim životinjskim vrstama ugrožen. Povećanjem temperature Arktičkog oceana smanjuje se količina planktona, koji je veoma važan kao hrana za morske životinje, ali je i prerađivač ugljikova dioksida iz atmosfere u organske tvari koje tonu na dno mora. Arktičku zimu nije moguće prespavati, odnosno hibernacija nije moguća na Arktiku jer nema mjesta gdje temperatura zraka nije ispod ledišta. Kako bi preživjele zimu, sve životinje moraju biti aktivne. Na primjer, vjeverice arktičkog područja pokušale su prespavati zimu, ali su se probudile nakon nekoliko dana te su bile prisiljene otići u toplije krajeve kako bi preživjele.  

    Videoprilog 1 – Dokumentarni film o životinjama na Arktiku (Izvor: Youtube)

    ŽIVOTINJSKE VRSTE ANTARKTIKE   

    Slika 5 – Hranidbena mreža Antarktike (Izvor: Google)

    Životinjski svijet Antarktike vezan je uz more, odnosno područje morskog leda, ledenjaka i mora Antarktike. Kako je na kopnu iznimno hladno, najčešći su stanovnici kopna pingvini i tuljani, koji na taj način izbjegavaju morske grabežljivce. Na kopnu životinje moraju preživljavati hladnoću, dok se u moru moraju hraniti i pritom izbjegavati grabežljivce. Kril i salpa najvažnije su karike hranidbene mreže Antarktike. Oni su glavna hrana pingvinima, kitovima, ribama, nekim tuljanima i pticama. Kril je rakolika životinja čije ime potječe iz Norveške te doslovce znači “hrana kitova”. Led na površini oceana veoma je važan krilu jer se u ledu nalaze alge koje služe kao hrana i toj vrsti i ostalim većim organizmima na Antarktici. Kad pomislimo na životinje na Antarktici, prva su nam asocijacija pingvini. Četiri vrste pingvina – adelijski, ogrličasti, carski i žutonogi – žive na Antarktici cijele godine, dok još tri vrste žive na otocima oko Antarktike, odnosno u prijelaznom području polarnog kraja. Pretpostavlja se da pingvini imaju vrlo razvijene sposobnosti orijentacije s obzirom na to da rone i plivaju iznimno daleko u morima Antarktike te se znaju vratiti i prepoznati točno mjesto gdje im se nalazi mladunče i životni partner (većina pingvina ostaje s istim spolnim partnerom cijelog života).  

    Videoprilog 2 – Dokumentarni film o životinjama na Antarktici (Izvor: Youtube)  

    POSLJEDICE GLOBALNOG ZATOPLJENJA NA ŽIVOTINJE

    Životinjski svijet u polarnim krajevima još nije ugrožen. Nažalost, to će se vjerojatno dogoditi ako se nastave istraživanja radi eksploatacije fosilnih goriva i slično. Određene vrste tuljana bile su ugrožene do prije nekoliko desetljeća jer je lokalno stanovništvo na Arktiku ubijalo životinje radi trgovine. Zaštitom određenih vrsta te edukacijom lokalnog stanovništva spašene su pojedine vrste tuljana. Isto se dogodilo s grenlandskim kitom. No ono što će čovjek teže zaustaviti jest globalno zatopljenje, koje prijeti otapanjem (uništavanjem) staništa polarnih životinja. Prema popisu IUCN-a (Međunarodnog saveza za očuvanje prirode), sjeverni medvjed smatra se ugroženom vrsta te se procjenjuje da postoji manje od 30.000 jedinki. Led čini stanište mnogim vrstama tuljana i pingvina na Antarktici – njegovim otapanjem sve će vrste izgubiti svoje stanište, tj. bit će prisiljene na prilagodbu ili izumiranje.  

    Slika 6 – Polarni medvjed (Izvor: Davor Rostuhar)

    REZULTATI KVIZA “ŽIVOTINJSKI SVIJET ARKTIKA I ANTARKTIKE”  

    ŠKOLAREZULTAT
    Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkog, Križevci22.00
    Srednja škola Plitvička jezera22.00
    Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica22.00
    Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti Pula22.00
    Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok22.00
    Opća privatna gimnazija Zagreb22.00
    Ekonomska i turistička škola Daruvar21.95
    II. Gimnazija Varaždin21.83
    Škola za medicinske sestre Vinogradska21.77
    Srednja škola Tina Ujevića, Kutina21.77
    Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec21.70
    Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci21.64
    I. gimnazija Varaždin21.51
    Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola – Varaždin21.48
    Gimnazija Antuna Vrančića21.45
    Srpska pravoslavna opća gimnazija “Kantakuzina Katarina Branković”21.41
    Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor21.40
    Športska gimnazija Zagreb21.36
    Gimnazija Daruvar21.30
    Srednja škola Augusta Šenoe, Garešnica21.29
    Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića21.28
    Tehnička škola Daruvar21.25
    Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad21.20
    Srednja škola Čakovec21.16
    SREDNJA ŠKOLA ARBORETUM OPEKA21.14
    Gimnazija Pula21.08
    Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac20.94
    Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića20.89
    Srednja škola Novska 20.73
    XVI. Gimnazija Zagreb20.71
    Srednja škola Glina20.57
    OŠ Matije Gupca, Zagreb20.57
    Srednja škola Krapina20.44
    Srednja škola Ivanec20.43
    Tehnička škola Karlovac20.39
    Škola za umjetnost , dizajn , grafiku i odjeću – Zabok20.39
    Srednja škola Čazma20.29
    IV gimnazija Zagreb20.21
    Gospodarska škola Varaždin20.20
    IX. Gimnazija, Zagreb20.19
    Strukovna škola Virovitica20.15
    Srednja škola Andrije Ljudevita Adamića, Rijeka20.00
    Srednja škola Đurmanec20.00
    Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica19.85
    Pomorska škola Split19.84
    Srednja škola Topusko19.76
    Obrtnička i tehnička škola Ogulin19.45
    V gimnazija Zagreb18.86
    Srednja škola Zabok18.81
    Gimnazija Frana Galovića, Koprivnica18.67
    Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk18.68
    Srednja škola Prelog18.23
    Medicinska škola Pula17.93
    Klasična gimnazija Ivana Pavla II, s pravom javnosti – Zadar17.80
    XV. Gimnazija, Zagreb (MIOC)17.50
    Upravna škola Zagreb17.40
    Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin17.27
    Srednja strukovna škola Šibenik17.00
    Ekonomska i trgovačka škola Čakovec16.64
    Medicinska škola Bjelovar16.43
    Srednja škola Koprivnica16.00
    Gimnazija Frane Petrića, Zadar15.84
    Srednja škola Gračac15.83
    Ekonomska škola Sisak14.37
    Srednja strukovna škola Velika Gorica14.25
    TUŠ Antona Štifanića, Poreč13.75
    Ekonomska škola Pula13.46
    Srednja škola Stjepana Šulimanca, Pitomača13.33
    Željezničko tehnička škola12.73
    HTUŠ Zadar12.17
    Srednja škola Jelkovec7.00
    Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna, Pula7.00
    Građevinska i tehnička škola Rijeka6.80
    VII gimnazija Zagreb4.00
    I. gimnazija, Zagreb3.00
    UVOD U POLARNE KRAJEVE