Klub za ekspedicionizam i kulturu

BUDUĆNOST POLARNIH KRAJEVA

Globalno zatopljenje uzrokuje promjene u polarnim krajevima. U budućnosti se očekuje otapanje permafrosta, ledenih pokrova i podizanje razine mora. Permafrost je definiran kao tlo čija je temperatura niža od 0 °C najmanje dvije uzastopne godine. Formira se i postoji na područjima čija je prosječna temperatura zraka niža od 0 °C. To su područja okarakterizirana dugim hladnim zimama s malo snijega te kratkim, suhim i svježima ljetima. Jedna četvrtina kopna sjeverne hemisfere pokrivena je permafrostom, a spomenuto tlo nalazi se na području Arktika, subarktika i Antarktike. Zaleđeno tlo karakterizira sjeverne dijelove sjeverne hemisfere (85% Aljaske pokriveno je permafrostom). Permafrost prekriva 55% teritorija Rusije i Kanade, dok se procjenjuje da je cijela Antarktika pokrivena zaleđenim tlom. Dubina permafrosta varira od manje od metra pa sve do 1500 metara u sjevernom Sibiru.

Slika 1 – Rasprostranjenost i skica permafrosta (Izvor: International Permafrost Association)

Permafrost može sadržavati tlo, šljunak, pijesak, led i organske materijale. Dvadeset posto kopna slično je prirodnom zamrzivaču, ali zbog globalnog zatopljenja permafrost se počinje topiti, a tlo mijenjati. Neki znanstvenici smatraju da je permafrost tempirana bomba jer sadrži mnogo štetnoga. Odmrzavanjem tla bakterije iz prošlosti mogu izazvati epidemije – što se već dogodilo u zapadnom Sibiru, gdje je epidemija bedrenice pobila krda sobova. Infekcija može zahvatiti ljude te na kraju biti uzrok smrti čovjeka. Osim bakterija i virusa koji se mogu osloboditi odmrzavanjem tla, plinovi poput ugljika i metana velika su prijetnja za budućnost polarnih krajeva. Metan je plin koji je puno opasniji od ugljikova dioksida jer jače zagrijava atmosferu, odnosno temperaturu zraka. Globalno zatopljenje prirodni je proces koji je čovjek u posljednjih nekoliko desetljeća ubrzao, ali otapanjem permafrosta i oslobađanjem ugljika i metana u atmosferu još će se brže povisiti temperatura zraka u atmosferi, što će prouzročiti globalne promjene za čovječanstvo. Otapanjem permafrosta gubi se struktura tla, točnije zaleđena voda prestaje biti vezivno sredstvo te čestice poput pijeska, šljunka i zemlje postaju slobodnije. To povećava mogućnost erozije, a struktura tla ima manju nosivost, što izaziva probleme u arktičkim naseljima. Pod u kućama i zgradama počne tonuti, što mijenja nagib građevine i uzrokuje pucanje zidova. Topljenje permafrosta također šteti prometnoj infrastrukturi poput cesta, željeznica, cjevovoda i slično.

Slika 2 – Posljedice topljenja permafrosta (Izvor: Google)

Prema znanstvenim istraživanjima, temperatura mora na Arktiku zagrijava se najbrže u posljednjih 1500 godina. Arktik se zagrijava dvostruko brže od Zemlje općenito. Oko 79% morskog leda na Arktiku staro je minimalno godinu dana te ima vrlo malenu debljinu. Takav je mladi led prije 30 godina činio 45% morskog leda Arktika. Upravo su zime problem na Arktiku jer su postale toplije, pa je stvaranje leda u zimskom razdoblju mnogo manje nego u prošlosti. Posljednja tri ljeta na Sjevernom polu nalazi se more ispunjeno komadima leda. Sjeverni pol u budućnosti će biti more bez leda.

Upravo otapanje leda na Arktiku otvara nove mogućnosti ekonomiji velikih zemalja. Arktički ocean u budućnosti će biti najprometnije more. Oko 80% svjetske industrije nalazi se sjeverno od 30. paralele sjeverne geografske širine. Sueski i Panamski kanal bit će manje prometni kad se za brodski promet otvori Arktički ocean. Trgovinski put između istočne obale SAD-a i zapadne Europe s istočnom Azijom ima nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalne rute: arktička je ruta kraća, što znači da je transport brži, jeftiniji i manje štetan za atmosferu. S druge strane, otvaranje Arktičkog oceana trgovini može značiti intenzivniju trgovinu, što će nepovoljno utjecati na okoliš Arktika.

Slika 3 – Komercijalizacija Arktika u budućnosti (Izvor: Business Insider Australia)

Tri su glavne rute koje će povezivati Atlantski ocean s Tihim. Sjeveroistočna ruta prolazi sjeverno od azijskoga kopna te će vjerojatno biti najpopularnija ruta između zapadne Europe te istočne i jugoistočne Azije. Druga je učestala ruta Sjeverozapadni prolaz, kojim je prvi uspješno prošao Roald Amundsen 1906. godine. Spomenuta ruta prolazi najvećim arhipelagom na svijetu, koji se nalazi sjeverno od kopna Kanade. Upravo je ta ruta prepoznata turistički zbog brojnih otoka s bogatom arktičkom faunom, pa svako ljeto nekoliko kruzera dva-tri tjedna putuje Sjeverozapadnim prolazom. Prema nekim procjenama, smatra se da će 2040. godine biti moguće putovati transpolarnom rutom, najkraćom morskom poveznicom između dva najveća svjetska oceana, i prolaziti nedaleko od Sjevernog pola. U rujnu 2014. godine MV “Nunavik” postao je prvi teretni brod koji je samostalno plovio Sjeverozapadnim prolazom bez pratnje u komercijalne svrhe. Iskorištavanjem Arktičkog oceana u komercijalne svrhe porast će tranzit najmanjim oceanom na svijetu. To znači da će arktički ekosustav biti narušen.

Videoprilog 1 – Prvi teretni komercijalni brod koji je plovio Sjeverozapadnim prolazom  (Izvor: Youtube)

Otapanje morskog leda na Arktičkom oceanu posljedica je globalnog zatopljenja, koje će uzrokovati otapanje leda u planinskim lancima te na Antarktici. Upravo otapanje leda s kopna utječe na porast razine mora. Kad bi se sav led na Zemlji otopio, prosječna razina mora diljem svijeta porasla bi za oko 65 metara. Neki znanstvenici tvrde da je za to potrebno 5000 godina. Zabrinjavajuća su predviđanja o porastu razine mora u 21. stoljeću koja kažu da će do 2100. godine razina mora biti od 28 do 98 centimetara viša nego razina mora u drugoj polovini 20. stoljeća. Kad bi se sav led s Grenlanda otopio, razina mora bila bi oko sedam metara viša nego danas. Drugi čimbenik rasta razine mora jest temperatura mora. Kada je voda toplija, ona se širi, pa toplije more znači višu razinu mora. Porast razine mora može prouzročiti eroziju obale, poplave močvarnih područja, onečišćenje vodonosnika i poljoprivrednog tla te promjenu, odnosno uništavanje staništa riba, ptica i biljaka. Kad jake olujne kiše pogode obalno područje, razina mora često se povisi te dodatno uzrokuje katastrofalne poplave u naseljenim područjima.

Videoprilog 2 – Projekcija Zemlje bez ledenih pokrova (Izvor: Youtube)

Globalno zatopljenje prirodan je proces, a čovjekov utjecaj u globalnom zatopljenju veoma je važan. Upravo je taj dio globalnog zatopljenja promjenjiv jer je ljudska uloga ključna u smanjivanju trenda zagrijavanja zraka i mora, što će se u budućnosti katastrofalno odraziti na ljudsku populaciju. Potrebno je reciklirati otpad poput papira, plastike, stakla i limenki. Također je potrebno smanjiti proizvodnju novih proizvoda, tj. treba ponovno koristiti proizvode gdje je to moguće. Potrebno je više šetati i voziti se biciklom na putu do škole ili posla. Treba se manje voziti vozilima na fosilna goriva kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova. Šume su pluća planeta jer apsorbiraju ugljikov dioksid, koji je najčešći staklenički plin. Upravo pošumljavanjem možemo smanjiti čovjekov utjecaj na globalno zatopljenje. Mesna industrija među najvećim je onečišćivačima atmosfere, pa je potrebno jesti lokalno, a ne uvoziti hranu iz stranih zemalja. Transport i proizvodnja industrijske hrane stvaraju izuzetno puno stakleničkih plinova.

Slika 4 – Kako spasiti Arktik od otapanja. Izvor – Better World International

Budućnost polarnih krajeva odrazit će se na krajeve u kojima živimo tako što će se promijeniti klima. Klimatske promjene već su sada vidljive time što su zime toplije, ljeta sve toplija i sušnija, a sve su češći i ekstremi u oborinama. Sve se to odražava na poljoprivredu, na proizvodnju kvalitetne hrane i pića, o čemu ovisimo svakodnevno. Da bismo spasili sebe, moramo biti štedljiviji. Moramo štedjeti struju te isključiti uređaje koje ne upotrebljavamo (TV, računalo, svjetla u sobi u kojoj ne boravimo…). Potrebno je obitelji, prijateljima i drugima širiti informacije o važnosti polarnih krajeve te štedljivijem, ekonomičnijem načinu života s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ako spasimo polarne krajeve, spasit ćemo i sebe.

Videoprilog 3 – Budućnost polarnih medvjeda na Arktiku (Izvor: Youtube)

 

REZULTATI KVIZA “BUDUĆNOST POLARNIH KRAJEVA”

ŠKOLA   REZULTAT
Obrtnička i tehnička škola Ogulin17.00
Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad17.00
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula17.00
Srednja škola Tina Ujevića, Kutina16.91
Gimnazija Pula16.90
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb16.88
Strukovna škola Virovitica16.87
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac16.82
Srednja škola Krapina16.80
Srednja škola Topusko16.79
Srednja škola Čazma16.75
Srednja škola Ivanec16.69
Ekonomska i turistička škola Daruvar16.65
Srednja škola Plitvička jezera16.60
Gimnazija Daruvar16.50
Srednja strukovna škola Šibenik16.42
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec16.38
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik16.38
Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb16.34
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk16.29
Graditeljska prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin16.22
Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci16.17
Srednja škola Čakovec16.07
Poljoprivredna i veterinarska škola “Arboretum Opeka” Vinica16.00
Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica16.00
XV. Gimnazija, Zagreb16.00
Prirodoslovna škola Vladimira Preloga Zagreb16.00
Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb16.00
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec15.86
Gospodarska škola Varaždin15.77
Pomorska škola Split15.31
Srednja škola Buzet15.11
Željeznička tehnička škola, Moravice15.00
Tehnička škola Karlovac14.79
IV. gimnazija Zagreb14.73
Srednja škola “Stjepana Sulimanca” Pitomača14.50
Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb14.20
Srednja škola Novska14.17
IX. gimnazija Zagreb14.03
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin13.31
Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci13.17
Ekonomska škola Sisak11.75
V. gimnazija, Zagreb11.63
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola, Zadar 11.25
Srednja strukovna škola Velika Gorica10.25
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč10.17
Medicinska škola Bjelovar10.00
Prirodoslovno-grafička škola Zadar10.00
Medicinska škola Pula9.00
Srednja škola Jelkovec7.00
Srednja škola Koprivnica7.00
ISTRAŽIVANJE POLARNIH KRAJEVA