Klub za ekspedicionizam i kulturu

AUTOHTONI NARODI ARKTIKA

Polarni krajevi većini svjetskog stanovništva djeluju kao negostoljubivo područje. Život u tim krajevima svodi se većinom na preživljavanje od nomadskog stočarenja te lova i ribolova. Budući da to područje nema klimatske uvjete za poljoprivredu, ljudi ovise isključivo o životinjama koje žive u tim krajevima. Istraživanja pokazuju da je Arktik naseljen od gornjeg paleolitika (40.000 – 10.000 godina pr. Kr.) – kada poljoprivreda još nije bila razvijena. Autohtoni narodi Arktik smatraju prirodnim bogatstvom te ga poštuju i zahvalni su što žive u tom kraju koji im je naraštajima poznat. Postoji nekoliko vrsta okoliša na Arktiku, među kojima je najvažnija granica šuma, odnosno prijelaz tajge u tundru. Od šuma do obala Arktika nalaze se područja prekrivena tundrom, dok dalje na sjeveru nema vegetacije i krajolik čine samo more i morski led.

Slika 1 – Argiš – osnovna pokretna jedinica karavane naroda Nenet (Izvor: Davor Rostuhar)

Zimska se oskudica na Arktiku nadoknađuje ljetnim obiljem prirodnih resursa. Topljenjem snijega dolazi do širenja tundre i drugih biljnih zajednica na rubnom području polarnih krajeva. Intezivno vegetacijsko cvjetanje privlači mnoge migracijske biljoždere koji su, pak, hrana karnivornim životinjama. Upravo ovakav godišnji hod definira život starosjedilačkih naroda Arktika, koji su tamo razvili svoja naselja i specifičan način života.   

VRSTE AUTOHTONIH NARODA ARKTIKA

Arktik se može definirati na tri načina: matematički, klimatski i vegetacijski. Najveći broj autohtonih naroda živi u graničnim zonama Arktika. Šuma, tundra i more tri su glavne vrste okoliša za život naroda na Arktiku, a naselja se najčešće nalaze na prijelazima između spomenutih okoliša. Na Arktiku postoje četiri vrste adaptacije naroda.

  1. Prva grupa naroda živi na području šuma (tajga). Njihov život temelji se na resursima i blagodatima šume, gdje se opskrbljuju i love. Prema vegetacijskom aspektu, narodi su ove grupe subarktički narodi.
  2. Druga grupa naroda živi nomadski na granici šume i tundre te ovisi o stadima sobova. U Sjevernoj Americi žive poput lovaca koji zimi prate stada sobova u područje šume, dok se u ljetnom razdoblju vraćaju na područje tundre. Narodi u Euroaziji pripitomili su sobove i bave se nomadskim stočarstvom. Tijekom godine migriraju u okoliš koji sobovima omogućuje hranjenje. Ovu grupu naroda također nazivamo subarktičkim narodima.
  3. Treća grupa naroda najviše se odnosi na Inuite (Eskime). Narodi ove skupine provode zimu na obali mora, gdje ovise o lovu na morske sisavce. U ljetnom razdoblju žive od lova na sobove i ribolova na području tundre. Upravo život na području tundre, leda i mora karakterizira „prave“ arktičke narode. Njihov život i preživljavanje ovise isključivo o arktičkim životinjama.
  4. Četvrta grupa naroda živi u velikim naseljima uz obalu Tihog oceana. Arktički narodi te grupe žive isključivo od produkata morskih sisavaca, koje ljeti love iz čamaca, a zimi s leda.

Način života naroda ovisi o vrsti adaptacije. S kulturno-geografskog aspekta postoje dvije skupine arktičkih naroda: euroazijski (Stari svijet) i sjevernoamerički (Novi svijet) narodi. Dvije su glavne kulturne razlike između euroazijskih i sjevernoameričkih arktičkih naroda. Narodi euroazijskog Arktika pripitomili su soba te se bave nomadskim stočarenjem od Skandinavskog poluotoka do Beringova prolaza. Potkraj 19. stoljeća sjevernoamerički narodi pokušali su učiniti isto, ali im to nije pošlo za rukom, pa je sob na američkom Arktiku ostao neukroćena životinja koju love.   

Slika 2 – Karta autohtonih naroda Arktika

Postoji više od dvadeset naroda koji žive na području Arktika, a nazivaju se ovisno o regiji u kojoj žive. Primjer su Inuiti (Eskimi), koji se na Grenlandu nazivaju Kalaaleq, u Kanadi Inuktitut, a na Aljasci Inupiaq. Aljaska i Kanada naseljene su otprilike 12.000 godina pr. Kr. Tadašnji paleoarktički ljudi prešli su preko Beringova prolaza, koji je u to vrijeme bio kopno, a ne kao danas morski tjesnac koji odvaja Aziju od Sjeverne Amerike. Gotovo 10.000 godina prošlo je do trenutka kada su Inuiti naselili sjeverne krajeve Grenlanda. Pretpostavlja se da je Grenland naseljen 2500 godina pr. Kr. Upravo tamo gdje je grenlandsko kopno najbliže kanadskom kopnu nalazi se regija Thule, nazvana prema mitskoj regiji Ultima Thule, koja je još od antike bila zamišljena regija na krajnjem sjeveru planeta, najsjevernija regija u kojoj žive ljudi.  

Slika 3 – Siorapaluka – najsjevernije trajno naseljeno mjesto na svijetu. (Izvor: Davor Rostuhar)

INUITI – POLARNI ESKIMI – THULE

Inuiti su velika skupina izvornih naroda Arktika koji žive na području Grenlanda, Kanade, SAD-a te istočnog Sibira. Naziv „Eskimi“ prihvaćen je u SAD-u, dok Eskimi s Grenlanda i Kanade više vole da ih zovu Inuitima. Osim većine Inuita, stanovnici regije Thule s ponosom nose naziv polarni Eskimi jer se na taj način distanciraju od ostalih Inuita koji žive u južnijim krajevima i koji više ne drže toliko do tradicionalnih vrijednosti i načina života. Eskimi su izumili kajak (qayaq) za lakši lov na morske sisavce. Narod Thule posljednji je narod koji još uvijek prakticira tradicionalni lov na kitove harpunom iz kajaka. Većina Inuita lovi kitove puškom s kopna/leda, ali samo nekoliko lovaca u regiji Thule lovi kita harpunom iz kajaka.  

Slika 4 – Lovac na kitove harpunom iz kajaka. (Izvor: Davor Rostuhar)

Unutar regije Thule postoje četiri naselja, od kojih je Siorapaluk najsjevernije trajno naseljeno mjesto na svijetu. Spomenuto naselje postoji stoljećima, ali danas broji samo oko 40 stanovnika. Inuiti su narod koji se najbolje prilagodio ekstremnim uvjetima Arktika, gdje vegetacija gotovo i ne postoji, a glavna su hrana sob, tuljan, morž, kitovo meso i masnoća te riba. Harpunom ubijaju morske sisavce iz čamaca, dok ljeti lukom i strijelom love soba i ostale životinje u tundri.

NENECI – ARKTIČKI NOMADI

Neneci su originalno došli iz tajgi i šuma u unutrašnjosti Sibira (Rusija). Izvorno su bili lovci i sakupljači. U 14. stoljeću pripitomili su prve sobove, ali samo zato da im vuku saonice, a od 17. stoljeća žive sa stadima sobova te isključivo od spomenutih životinja. Rusi su ih prozvali samojedima misleći da jedu sami sebe zbog života na dalekom sjeveru u surovim uvjetima. Sobovi osiguravaju Nenecima meso, mast i krv za hranu. Krzno i koža soba služe im za izradu odjeće, obuće, zimskih šatora te užadi, pojasa za jahanje i ljetne obuće. Neneci koriste tetive soba za izradu navoja, a rogove za različit pribor i alat. Stado od 70 do 100 sobova opskrbljuje kućanstvo. Nijedan drugi nomadski narod koji je opstao do 21. stoljeća nema tako dugu migracijsku rutu. Neneci godišnje prevale gotovo 2000 kilometara. Dvije obitelji sele golemo stado od 3400 sobova s ljetnih na zimske pašnjake. Zimi provedu mjesec dana u tajgi, a potom putuju prema sjeveru poluotoka Jamal, gdje su im ljetni pašnjaci. Tamo se zadržavaju svega nekoliko tjedana prije nego što krenu natrag na jug jer je Nenecima kretanje život.  

Slika 5 – Djeca se rađaju na putu i putuju od malih nogu. (Izvor: Davor Rostuhar)

LAPONCI (SAMI) – ARKTIČKI NAROD EUROPE

Laponci su jedan od najstarijih naroda Europe. Naseljeni su na sjeveru Skandinavije gotovo 2000 godina te sami sebe nazivaju „Indijancima sjevera“. Neki smatraju da su u srodstvu s Paleosibircima, dok ih drugi smatraju planinskim ljudima iz središnje Europe. Prvobitno su se bavili lovom i ribolovom, a s promjenom klime počeli su pripitomljavati sobove. Od lovaca su postali pastiri jer lovom nisu mogli osigurati dovoljno hrane. Mnogi pojedinci prihvatili su sjedilački način života i započeli obiteljski život s ostalim narodima Skandinavije. U Laponiji postoji više od nekoliko stotina tisuća sobova, ali broj ljudi koji se bave tradicionalnim nomadskim stočarstvom sve je manji.    

Slika 6 – Tradicionalna nošnja Laponaca. (Izvor: Davor Rostuhar)

Sve više Laponaca priključuje se skandinavskim političkim, kulturnim, industrijskim i akademskim krugovima. Oni koji se bave nomadskim stočarstvom imaju slobodu kretanja preko granica Finske, Norveške i Švedske. Ne borave dugo na jednome mjestu jer ženke sobova žure na planine sjeverne Laponije, gdje se trebaju oteliti. Telad je najdraži plijen arktičkom vuku, ali kada ojača, Laponci nastavljaju dalje na sjever, gdje provode ljeto.   

BUDUĆNOST AUTOHTONIH NARODA ARKTIKA

Globalno zatopljenje velik je problem narodima Arktika. Sve tanji led otežava život Inuitima i narodima koji love s leda jer onemogućuje lov ili transport lovine. Klimatske promjene otežavaju lov autohtonim narodima i oslobađaju davno zaleđene bakterije iz permafrosta. Prije nekoliko godina dogodio se masovni pomor sobova jer je otopljeni permafrost otpustio bakterije davno izumrle bedrenice – sobovske kuge. Pojedinci su gubili po 200 sobova u jednoj noći, a neke grupe ostale su bez cijelog stada, pa su morali potražiti posao u gradu. Zbog globalizacije, odnosno promjene stila života, sve više mladih odlazi u gradove ili se ne želi baviti tradicionalnim načinom života svog naroda. Sve više ljudi posjeduje TV, internet, mobitele, vozila na fosilna goriva, što zahtijeva određenu količinu novca. Tradicionalni način života ne donosi mnogo novca, pa sve više ljudi odlazi u gradove raditi poslove koji nisu tradicionalni za njihovu kulturu. Populacija autohtonih naroda Arktika u svijetu opada, iako neka naselja u SAD-u i Kanadi bilježe porast stanovništva u gradovima unutar arktičkoga kruga. Svake godine sve je manje leda na Arktiku. Globalno zatopljenje odražava se na smanjenje broja polarnih staništa jer se smanjuje količina leda na površini. Posljedično, sve je manje stanovništa koje se bavi djelatnostima i načinom životom autohtonih naroda Arktika.   

Slika 7 – Skijaške utrke sobovima. (Izvor: Davor Rostuhar)

 

REZULTATI KVIZA “AUTOHTONI NARODI ARKTIKA”

ŠKOLAREZULTAT
Srednja škola Tina Ujevića Kutina18,00
Srednja škola “August Šenoa” Garešnica18,00
Srednja škola Krapina18,00
Poljoprivredna i veterinarska škola Varaždin18,00
Srednja škola Plitvička jezera18,00
Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula18,00
Srednja škola Prelog18,00
Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok18,00
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb17,97
Rudarska i kemijska škola Varaždin17,96
Ekonomska i turstička škola Daruvar17,92
Gimnazija Antuna Gustava Matoša Samobor17,92
Gimnazija Daruvar17,90
Srednja škola Topusko17,89
Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik17,88
Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac17,85
Srednja škola Glina17,83
Gimnazija Pula17,82
Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula17,80
Obrtnička i tehnička škola Ogulin17,78
Srednja škola Čakovec 17,75
Gimnazija Ivana Zakmardija Križevci17,73
Gimnazija Petra Preradovića Virovitica17,73
IV gimnazija Zagreb 17,70
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk17,68
Strukovna škola Virovitica17,61
I gimnazija Varaždin17,59
Srednja strukovna škola Šibenik17,54
Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka17,52
Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok17,50
II gimnazija Varaždin17,48
Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića, Senj17,33
Srednja škola Zabok17,29
Gospodarska škola Varaždin17,21
Srednja škola Čazma17,21
Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica17,20
Srednja škola “Stjepana Sulimanca” Pitomača17,14
Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec17,08
Pomorska škola Split17,00
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec16,87
Srednja škola Ivanec16,86
Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb16,86
IX gimnazija Zagreb 16,80
Športska gimnazija, Zagreb16,67
Srednja škola Ivana Trnskog Kostajnica16,59
Srednja škola Novska16,48
Medicinska škola Pula16,31
XV gimnazija, Zagreb16,25
Tehnička škola Daruvar16,00
Srpska pravoslavna gimnazija Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb 16,00
II gimnazija Split16,00
V gimnazija Vladimir Nazor, Split16,00
Ekonomska škola Pula15,55
Tehnička škola Karlovac15,48
Opća privatna gimnazija Zagreb15,45
Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad15,13
V gimnazija, Zagreb15,02
Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin14,86
Ekonomska škola Sisak14,71
Gimnazija Frane Petrića Zadar14,50
Medicinska škola Bjelovar14,33
OŠ Matije Gupca Zagreb13,45
Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar12,46
Srednja škola Buzet12,25
Srednja škola Gračac12,00
Željeznička tehnička škola Moravice11,91
Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč11,33
Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci10,50
Srednja škola Jelkovec10,00
Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola, Zadar9,00
Srednja strukovna škola Velika Gorica8,50
ANTARKTIKA
UVOD U POLARNE KRAJEVE