Klub za ekspedicionizam i kulturu
  • Jezik

    • hr
  • ANTARKTIKA

    Prije otprilike 180-150 milijuna godina Gondvana se počela raspadati odvajanjem Afrike i Južne Amerike. Zatim su se odvojili Indija, Novi Zeland, te Australija, Nova Gvineja i Tasmanija. Prije 50-30 milijuna godina odvojila se Australija, nakon čega je zahladila klima zbog formiranja hladne struje oko Antarktike. Upravo se tada formirala Antarktička cirkumpolarna struja, koja je glavni razlog zašto je došlo do zahlađenja mora te izdvajanja jedinstvenog mora planetarne važnosti. Zbog toga je Međunarodna hidrografska organizacija 2000. godine prvi put proglasila sve vode južno od 60° južne geografske širine Južnim oceanom. Površina spomenutog oceana iznosi oko 20,3 milijuna km².    

    Slika 1 – Antarktička cirkumpolarna struja (Izvor: Polar Discovery)

    Južni ocean specifičan je zbog sezonskog zaleđivanja i odleđivanja površinskog sloja mora. Svake se godine zaledi nekoliko metara debljine površinskog sloja mora. Površinski sloj zaleđenog mora ponaša se kao izolator te smanjuje toplinsku razmjenu energije između hladnog mora i još hladnijeg zraka u atmosferi. Zbog spomenutog izolacijskog procesa isparavanje je mora smanjeno, odnosno onemogućeno, te je zrak nad Antarktikom hladan i suh. Površina zaleđenog mora u veljači iznosi oko 3 milijuna km², dok u listopadu iznosi čak do 20 milijuna km².  

    KLIMATSKI EKSTREMI ANTARKTIKE   

    Antarktika je kontinent klimatskih ekstrema, gdje vlada klima vječnog mraza. U spomenutim područjima nema stalne vegetacije jer srednja mjesečna temperatura tih krajeva nikad nije iznad 0 °C. Na Antarktičkom poluotoku nalaze se područja na kojima rastu niže biljne skupine – mahovine, lišajevi i gljive. Istraživači su zabilježili 100 vrsta mahovina, 300-400 vrsta lišajeva, 20 vrsta gljiva te samo dvije vrste cvjetnica. Područja gdje postoji vegetacija karakterizira klima tundre, koja je nešto blaža od klime vječnog mraza, ali spomenute dvije klime najsurovije su klime na Zemlji.    

    Slika 2 – Vegetacija na Antarktici (Izvor : British Antartic Survey)

    Antarktika je najsušniji kontinent, zbog čega se smatra najvećom pustinjom na Zemlji. Pustinje primaju manje od 250 mm oborina godišnje, a središnji dijelovi Antarktike primaju samo 40 mm. Obalno područje Antarktike prima od 200 do 700 mm oborina godišnje. S porastom globalne temperature te topljenjem leda povećava se količina oborina na Antarktici. Uz obalu Antarktike ponekad zna pasti kiša, ali većinom su oborine u obliku ledenih kristalića, odnosno sitnozrnatog snijega.

    Zbog stalnoga visokog atmosferskog tlaka iznad Antarktike, vjetrovi stalno pušu prema obali kontinenta. U lipnju 1972. godine, na istočnom dijelu obale Antarktike, kod francuske postaje Dumont d’Urville zabilježena je brzina vjetra od 327 km/h. Vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora. U Drakeovu prolazu pušu najsnažniji vjetrovi na Zemlji, koji podižu valove i do 20 metara visine.

    Antarktika je najhladniji kontinent, kojem u unutrašnjosti prosječna godišnja temperatura zraka iznosi -55 °C. U skladu s meteorološkim normama, 21. srpnja 1983. godine, na meteorološkoj postaji Vostok izmjerena je službeno najniža temperatura na Zemlji: 89,2 °C ispod nule. Na području istočnoga antarktičkoga grebena 10. kolovoza 2010. godine izmjerena je temperatura od -93,2 °C, što je zasad najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji. Do tih podataka došao je satelit LANDSAT 8, ali se tako ne poštuju pravila koja je postavio WMO (Svjetska meteorološka organizacija).  

    Slika 3 – Karta Antarktike

    RELJEF ANTARKTIKE   

    Antarktika je zaljevima Rossova i Weddellova mora te Transantarktičkim gorjem i tektonskim jarkom Schmid Graben između njih podijeljena na zapadni i mnogo veći istočni dio. Istočni dio Antarktike valoviti je ravnjak pod ledenim pokrovom, geološki stariji od zapadnog dijela Antarktike. Riječ je o najvećoj visoravni na svijetu, sa samo jednim ugaslim vulkanom, Gaussbergom. Nešto dalje prema zapadu nalazi se Lambertov ledenjak, najdublji ledenjak na svijetu. Dug je oko 400 km, širok 100 km, a najveća mu dubina iznosi oko 2500 metara. U zapadnom, geološki mlađem dijelu Antarktike nalazi se najviši vrh Antarktike, Vinston Massif, koji se uzdiže 4897 metara iznad razine mora. Najpoznatiji, te ujedno najjužniji aktivni vulkan zove se Erebus i nalazi se na Rossovu otoku, a proteže se 3794 metra iznad razine mora. Otkriven je 1841. godine, tijekom ekspedicije Sir Jamesa Clarka Rossa, koji mu je dao naziv prema jednom od svoja dva broda. Najdublja točka na Antarktici nalazi se 2555 metara ispod razine mora. Nalazi se u Bentleyjevu jarku i nosi titulu najdublje depresije, iako je prekrivena ledom debljine 4335 metara.

    Antarktika ima više od 400 poznatih jezera prekrivenih ledom. Jezero Vostok najveće je jezero na Antarktici, iznad kojeg se nalazi 4 km leda. Površina jezera nalazi se 500 metara ispod površine mora, a prosječna je dubina jezera oko 430 metara. Znanstvenici procjenjuju da je Vostok peto jezero u svijetu po zalihama slatke vode, dok prema površini spada među dvadeset najvećih jezera u svijetu. Najduža povremena rijeka na Antarktici jest Onyx, duljine oko 32 kilometra.   

    Slika 4 – Jezero Vostok (Izvor: Lamont-Doherty Earth Observatory)

    Oko 98% površine Antarktike pokriveno je ledenim pokrovom prosječne debljine oko 2000 metara. Najdeblji led nalazi se na istočnom dijelu Antarktike i debljina mu iznosi 4776 metara. Led s kontinenta spušta se prema moru u obliku ledenjaka, tvoreći ledene police (šelfove). Najveće su ledene police Rossova i Ronne-Flichner. Od polica se odlamaju ledeni bregovi, koji dalje plutaju morem. Kada bi se sav led na Antarktici otopio, razina svjetskih mora podigla bi se za najmanje 60 metara.    

    ANTARKTIČKI UGOVOR   

    Dana 1. prosinca 1959. sklopljen je Antarktički ugovor između 12 članica Ujedinjenih naroda, kojim je dogovoreno da na kontinentu budu zabranjene vojne aktivnosti – testiranje eksploziva, izgradnja vojnih baza i slično – te eksploatacija rudnih bogatstava, odnosno fosilnih goriva. Sporazum nalaže da Antarktika bude kontinent isključivo za znanstvena istraživanja te razmjenu informacija i rezultata istraživanja. Druga je bitna svrha zaštita okoliša, uključujući biljne i životinjske vrste. Uz zaštićena područja, ugovor nalaže zaštitu Antarktike kao specifičnog ekosustava. Boravak na Antarktici dopušten je u znanstvene i turističke svrhe. Ugovor nalaže logističku suradnju, komunikaciju te sigurnost između svih članica i organizacija koje djeluju na Antarktici. Ugovor dopušta da svaki član UN-a može postati potpisnik Antarktičkog ugovora. Od prvobitnih 12 članica, broj potpisnika narastao je na 52 države članice (28 punopravnih članica). Iako Antarktički ugovor zabranjuje teritorijalne zahtjeve, oni postoje od prije, a ugovor ih je samo zamrznuo. Tijekom 20. stoljeća teritorijalne zahtjeve postavile su Velika Britanija, Novi Zeland, Francuska, Australija, Norveška, Čile i Argentina.   

    Videoprilog 1 – Polaganje teritorijalnih zahtjeva (Izvor: Youtube)  

    TOPLJENJE LEDA    

    Otapanje ledenjaka na zapadnoj Antarktici znatno pridonosi podizanju razine mora, oslobađajući velike količine leda u more. Podjednaka količina leda otpušta se na Grenlandu. Samo je to dovoljno leda za podizanje razine svjetskih mora za 1,2 metra. Učinak takvog podizanja razine mora imat će goleme posljedice za čovječanstvo. Kada bi se otopio sav ledeni pokrov na Zapadnoj Antarktici, mogli bismo očekivati porast globalne razine mora za oko 3,2 metara. Mnogi gradovi u svijetu bili bi suočeni s katastrofom.  

    Slika 5 – Zanimljivosti – Krvavi slap (Izvor: Smithsonian Magazin)

    REZULTATI KVIZA “ANTARKTIKA”

    ŠKOLAREZULTAT
    Srednja škola Tina Ujevića, Kutina22,00
    Privatna gimnazija Juraj Dobrila s pravom javnosti, Pula21,94
    Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac21,87
    Srednja škola August Šenoa Garešnica21,85
    Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb21,84
    Ekonomska i turistička škola Daruvar21,81
    Strukovna škola Virovitica21,80
    Gimnazija Pula21,78
    Gimnazija Daruvar21,73
    Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga Križevci21,73
    Srednja škola Pavla Rittera Vitezovića, Senj21,68
    Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci21,64
    Srednja škola Čazma21,64
    Graditeljska prirodoslovna i rudarska škola, Varaždin21,58
    Srednja škola Plitvička jezera21,50
    Srednja škola Topusko21,47
    Srednja škola Ivanec21,47
    Gimnazija Petra Preradovića Virovitica21,35
    II Gimnazija Varaždin21,31
    Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir, Krk21,25
    Gospodarska škola Varaždin21,20
    Obrtnička i tehnička škola Ogulin21,13
    Opća privatna gimnazija Zagreb21,00
    Srednja škola Čakovec20,86
    Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović, Zagreb20,80
    I Gimnazija Varaždin20,68
    Medicinska škola Pula20,53
    Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik20,50
    Tehnička škola Daruvar20,18
    Gimnazija A.G. Matoša, Samobor20,17
    Privatna varaždinska gimnazija20,00
    Srednja škola Krapina19,88
    Srednja strukovna škola Šibenik19,73
    Pomorska škola Split19,68
    Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok19,66
    Srednja škola Prelog19,46
    Gimnazija Fran Galović Koprivnica19,44
    Srpska pravoslavna gimnazija Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb19,38
    Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec19,36
    Tehnička škola Karlovac19,10
    Gimnazija Franje Petrića19,00
    OŠ Matije Gupca19,00
    Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača19,00
    Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica18,94
    Ekonomska i trgovačka škola Čakovec18,81
    IX. gimnazija Zagreb18,57
    Srednja škola Zabok18,41
    V Gimnazija Zagreb17,52
    Srednja škola Buzet17,40
    II Gimnazija Split17,00
    Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna Pula17,00
    Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin16,96
    Ekonomska škola Sisak16,61
    Turističko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreč16,42
    Srednja škola Novska16,07
    Prva ekonomska škola Zagreb16,00
    Srednja škola Glina16,00
    Športska gimnazija Zagreb15,50
    Ekonomska škola Pula15,05
    Srednja škola Jelkovec14,33
    Medicinska škola Bjelovar13,93
    Srednja strukovna škola Velika Gorica13,63
    Upravna i birotehnička škola Zagreb12,83
    Poljoprivredna i veterinarska škola Arboretum Opeka Vinica12,50
    Željeznička tehnička škola Moravice12,18
    Gimnazija Lucijana Vranjanina Zagreb12,00
    Klasična gimnazija Ivana Pavla II, Zadar10,74
    Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci10,33
    ISTRAŽIVANJE POLARNIH KRAJEVA
    AUTOHTONI NARODI ARKTIKA